probavni

blog za ispucavanje kad se svašta skupi...

06.04.2009.

kako izgleda strah

Strah, strah, strah...
i besmisao.
jesam li lakomislena?
prenaglo donosim odluke... računam na faktor sreće...
da nije tog straha sve bi lakše bilo.
ima li strah utjelovljenje

zlo je nazemlji utjelovljeno na neki način u 'negativnim' likovima historije i današnjice, ali strah. šta čini strah? ja bih ga opisala kao jedan veliki elastični zid, negdje u glavi. opna koja ne dopušta de se shvati. ta opna... kao neka mrena pomuti vid, zablokira sva čula, zablokira racio... i ko zna šta sve. zbog straha čovjek ne može da se osjeća kao čovjek, već kao sjena koja nastoji da se stopi sa tamom mraćnog kuta u kojem ga niko neće nači. tako bih ja slikom opisala stanje u kom se nalazim.
neprestano mi je potrebna potvrda, potvrda da to što radim je smisleno, da je dobro, da je ispravno. a strah kao da guta sve potvrde koje dobivam. svako ko kaže da sam u pravu za mene postaje irelevantan. naviknuta sam na teror. naviknuta na to da sam... luzer. ništa nije dovoljno odbro. a to je... kako da kažem... ne znam ni sama. sve uzimam sa rezervom, pa mi je jako teško reći da smatram da je ovo stanje grijeh, grijeh prema samom sebi. dovodi do ludila. a šta je čovjek koji izludi sam sebe? nemam odgovora, jer lako je okriviti sebe. lako je preuzeti krivicu, biti ubjeđen u svoju pogrešnost. teško je iz tog stanja se izdići, prebroditi strah.

počinje da bude isuviše teško. a ta težina daje stvarima vrijednost... naizgled vrijednost.
 moj strah ima utjelovljenje, jedno veoma pogrešno utjelovljenje.
već nekako ću zaspati večeras... ali šta će biti sutra... agonija se nastavlja. ne vidim joj kraj. čemu sve ovo? zaist, čemu sve ovo?
imam sabura, i znatiželje. bez ta dva faktora bih davno odustala. i nada... samo da ovo sve prođe.
tada ću saznati da li je ovo zaista tako bitan momenat u životu ili je sasvim benigan, ništavan u odnosu na sve što se dešava, u odnosu na sve što me čeka...
ne vjerujem više ničemu sem svom iskustvu. čak su i činjenice u savremenom svijetu veoma upitne...
nek mi je Bog na pomoći... samo da samu sebe ne izludim.